Radio stanice - izaberi

Online

We have 8 guests online
Home
Dobra jela - tajne su otkrivene
Pečenje mesa

 



Pored iskustva u kuhinji i kvalitetnog recepta za kvalitetno jelo potrebno je i poznavati vrste mesa koje najbolje odgovaraju konkretnom jelu. Sigurno ste do sada puno puta čuli za ramstek, biftek, bubrežnjak ali koji dio mesa odabrati je pravo pitanje na koje ćemo pokušati da damo odgovor.

Najkvalitetnije meso kod junetine je pečenica koju kada isječemo dobijamo biftek. Spoljni dio pečenice zove se ramstek i sastoji se od rozbifa, rozbratne i roštiljače. Rozbif možemo da rolamo i pečemo sječen na šnicle. Roštiljače možemo prevashodno peći ali i kuvati u jelima sa dodatkom povrća. Za gulaš je najbolje meso od koljenice. Kada dinstamo zelen onda je najblje uzeti bijelu pečenicu. Bistre juhe i rague, ali i mljeveno meso pripremit ćete od vrata.

Junetinu ćete od govedine najlakše razlikovati posmatrajući boju mesa. Junetina je svijetlocrvene boje, a masnoća joj je bijela. S druge strane, govedina je tamnocrvene boje dok joj je masnoća lagano žućkasta.
Najbolji dio telećeg mesa je bubrežnjak. Teleće grudi su najbolje za nadjevanje sa začinima, kotlete pržimo i pohujemo a kad hoćemo da pravimo pečenje ili čorbu onda za to koristimo lopatice. Kada kupujemo junetinu i teletinu najbolje je da izaberemo svjetlije meso i sa manje masnoće. Iz razloga što živimo u potrošačkom društvu meso nedovoljno odleži pa nebi bilo loše da ga držimo u ulju i začinima što će dodatno obogatiti ukus.

Najkvalitetniji dijelovi janjetine su but, bubrežnjak i kotleti, a posebni specijaliteti idu sa janjećim iznutricama. Kada nabavljamo janjetinu potrebno je da gledamo da meso ima svijetloružičastu boju dok starija životinja ima tamniju crvenu boju.
Kada je riječ o svinjskom mesu, najbolji dijelovi su bijeli kare, but i pečenica, a zatim krmenadle, vajsbratne, grudi i lopatice. Što je svjetlija boja to je bolje.
Postoje različite tehnike pečenja mesa: u rerni bez folije, u rerni s folijom, na roštilju ili na ražnju. Folija daje mesu da ostane veoma sočno, ali meso gubi lijepu rumenu boju. Prije vađenja mesa iz rerne potrebno je da istu skinemo.

 
Austrijska kuhinja

 

 

Austrija je prelijepa alpska zemlja sa kontitnentalnom i planinskom klimom. Proteže se na površini od 83 857 km2 gdje živi oko osam miliona stanovnika. Kroz Austriju protiču rijeke Dunav, Drava, Mura i Inn. Pored Austrijanaca u Austriji žive Slovenci, Srbi, Italijani, Gradišćanski Hrvati, Slovaci i Česi. Austrijska kuhinja u sebi nosi obilježje Austro-Ugarske Monarhije odnosno kuhinja koje su obitavale na tom prostoru. Tako da će se naći dosta sličnosti sa mađarskom, turskom, slovenskom, hrvatskom i srpskom kuhinjom. Uobičajen austrijski obrok podrazumjeva predjelo - Vorspeise, onda supu, pa Glavno jelo - Hauptspeise sa prilozima i završava sa desertom kolačem ili tortom. Jela od mesa pripremaju se od teletine, junetine, piletine, svinjetine, slatkovodnih riba najčešće pečenjem, kuhanjem i pohanjem. Pića koja se serviraju uz jelo u Austriji su raznovrsna kao što su pivo, vino ili liker. Poznati Austrijski sirevi su Bergkase, Alpkase, Trappistenkase i Edelpilzkase.

Austrijski restoran

Specijaliteti u Austriji su vezani za pokrajne i namirnice koje preovladavaju u tim pokrajnama. Otvoreni prostori sa obiljem svježeg voća nadahnuli su stanovnike na pripremu jela poput Burgenländisches Erdbeerkoch (deserta s jagodama). Pokrajna Setiermark je pod uticajem italijanske i mađarske kuhinje i popularna je šunka tako je i Steririsches Verhackerts nasjeckani špek sa lukom i buničinim uljem izuzetno popularan. U Donjoj Austriji izdvajamo specijaltiet Serviettenknödel mit Semmelkren kuvane kuglice prelivene hrenom i prezlama, a u gornjoj Austriji se odomaćio specijalitet Linzer Torte i puslice od belanaca posute vanilin šećerom takozvane Salzburger Nockerln.

Beč

Sa druge strane razvila se Bečka kuhinja kao nešto posebno i naravno njen najpoznatiji recept bečka šnicla Wiener Schintzel, a tu je i fantastična Sacher Torta te Fiaker Gulasch koji strašno podsjeća na mađarski gulaš. U hotelu Sacher već više od 130 godina poslužuje kriška Sacher torte. U Beču se tradicionalno ispija kafa i sam grad je do 1730. imao tridesetak kafana. Najomiljenija je Mocca kafa, ali su poznate i Eduscho i Meinl Kaffee. Već 1736. godine je jedna izdavačka kuća u Beču izdala prvi kuhar.
Beč je u popularna turistička destinacija zahvaljujući mnogobrojnim kulturno-istorijskim spomenicima iz vremena Austro-Ugarske. U Beču su između ostalih živjeli i stvarali poznati muzičari kao što su Beethoven ili Mozart.

 
Bečka šnicla

 

Potrebno:
800 gr teleće šnicle

150 gr brašna
2 jaja
kasika ulja
prezle
so, biber

Za krompir salatu:
500 g krumpira
100 gr crvenog
kašika senfa
kašike sjeckanog luka vlasca
kašika šećera
sirće
ulje
so, biber

Priprema:
Šnicle istučemo i začinimo. Utapkamo meso u brašno, pa ubacimo u jaja gdje smo razmutili kašiku ulja pa onda uvaljamo u prezle.
Šnicle pržimo u zagrijenom ulju sa svake strane po tri minute pa smanjimo vatru i pržimo još par minuta sa svake strane. Šnicle izvadimo na papirni ubrus da se ocjede.
Krompir skuhamo i toploga nasječemo na kolutove. Luk isječemo na rebarca i dodamo krompiru. Pripremimo onda preliv od sirćeta, ulja, senfa, soli, bibera, šećera i vlasca pa prelijemo preko krompira. Lagano izmešamo krompira pazeći da ga ne izdrobimo.Prilikom služenja stavimo i koju tanku krišku limuna na šniclu i služimo.

 
Džemovi

 

 

Džemovi se spremaju od puno vrsta voća, a ono sto je neophodno jeste da voće bude sasvim zrelo i zdravo. Sledeći uslov je da posuda u kojoj spremamo džem bude emajlirana ili od rostfraja. Obavezno treba pripaziti na higijenu i da posuđe bude sasvim čisto. Gotov džem se sipa u savršeno čiste tople tegle, ili poprašene sa konzervansom, povezane duplim dezinfikovanim celofanom. Džem držimo u ostavi sa ostalom zimnicom. Donosimo Vam nekoliko najpopularnijih recepata za pripremu Džema.

Džem od smokvi

Potrebno:
1000 gr zrelih smokvi
300 gr šećera
vanilin šećer
naribane korice od limuna i naranče
kašika ruma

Priprema:
Smokve očistimo od kore i peteljke. Koru ne čistimo do kraja. U veliki lonac od rosfaja ubaciti očišćene i na komadiće nasječene smokve. Ubacimo onda šećer, vanilin šećer, koricu od naranče i limuna te rum. Dok kuhamo potrebno je da stalno miješamo. Kuhamo dok se smjesa ne zgusne. Sipamo u sterilisane tegle.

Džem od sljiva

Potrebno:
1000 gr šljiva bistrica
500 gr šećera
1/4 kesice džemfiksa dr Oetker
25 ml ruma
1/2 kašičice naribane limunove korice
1/2 kašičice cimeta
kašičica klinčića

Priprema:
Šljive bez koštica stavimo u posudu za kuhanje, pospite cimetom, klinčićem, dodajte limunovu koricu, džemfiks i rum.
Kuhamo dok šljive ne postanu mekane i masa se ugusti. Vrući džem izlijte u čiste i zagrijane staklenke koje odmah zatvorite celofanom.

Džem od breskvi

Potrebno:
1000 gr zrelih breskvi
350 gr šećera
rum vanil šećer

 
«StartPrev12345678910NextEnd»

Page 6 of 13

Facebook

Copyright © 2015 Dobra jela. All Rights Reserved.
Joomla! is Free Software released under the GNU/GPL License. Best free joomla themes
Best free joomla themes made by Lonex.